Na Savjetu za Slavoniju, Baranju i Srijem otvorena važna tema: Zašto Hrvatska uvozi pijesak iz Srbije i BiH?!

0
217

Na u petak održanoj 6. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Belom Manastiru potpisano je 11 ugovora kojima se pokreću projekti vrijedni 640 milijuna kuna, odnosno ukupno je kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem ugovoreno investicija u vrijednosti čak 7,9 milijardi kuna.

No, na tomu se ne staje. Župani svih pet slavonskih županija složni su da treba ozbiljno nastaviti pripreme projekata te do kraja iskoristiti raspoloživa bespovratna sredstva europskih fondova. Tako je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić objavio kako se priprema projekt izgradnje novog Kliničkog bolničkog centra Osijek, a prema prvim procjenama vrijednost te investicije bila bi oko 150 milijuna kuna. Dogovara se i cjelovita modernizacija Zračne luke Osijek, a kako je rečeno financijska konstrukcija i dinamika radova za završetak Koridora 5c su definirani. Župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić danas su zatražili intervenciju Vlade RH i u rješavanju odnosa u drvoprerađivačkoj industriji, osobito u vezi manipulacija i pogodovanja pri raspodjeli drvnih kvota. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić potom je predložio da se uskoro održi sastanak svih subjekata uključenih u ovu problematiku te da se riješi sporna pitanja.

Još više rasprave otvara problematika zabrane ili ograničene eksploatacije pijeska i šljunka iz rijeka u Hrvatskoj, o čemu je župan Anušić govorio na sjednici Savjeta.

Luka Osijek u prijeratnom razdoblju bila je druga po tonama pretovara, iza luke Rijeka, a danas u Osijek uplovljavaju samo kruzeri, dok teretni brodovi nemaju uvjete plovnosti zbog količine nanosa na dnu korita, a vodni putovi i riječne luke trebali bi se koristiti za brži gospodarski potencijal tih područja. No, da bi se osigurala plovnost rijekama potrebno je učestalo uklanjanje nanosa i osiguranje plovnosti od minimalno 300 dana godišnje. Uklanjanje nanosa odnosno eksploatacija šljunka i pijeska ima dvostruke koristi – omogućava bolje uvjete plovnosti, a istovremeno osigurava materijal za građevinski sektor koji u Hrvatskoj konačno buja.

U Hrvatskoj je od 2009. do 2013. na snazi bio Zakon o vodama kojim se u potpunosti branila eksploatacija, a Zakonom koji je trenutno na snazi eksploatacija je dozvoljena putem ugovora o koncesiji. Problem je u tome što je postupak dobivanja koncesije vrlo složen proces, u kojem je potrebno ishoditi dokumentaciju koja iziskuje vrijeme i financijska sredstva. Između ostalog, za eksploataciju šljunka i pijeska provodi se postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno eventualni utjecaj tog zahvata na područje ekološke mreže Natura 2000.

U luci Osijek trenutno se obavlja eksploatacija pijeska temeljem koncesiju koja ima svrhu čišćenja pješčanog nanosa. Eksploatacija je u ovom slučaju olakšana i omogućena samo zahvaljujući činjenici da je Lučka uprava Osijek imala studiju utjecaja na okoliš u okviru pripreme dokumentacije za EU projekta, te ju je ustupila u postupku dobivanja koncesije.

Procedura koju gospodarski subjekti moraju proći kako bi im bila dozvoljena eksploatacija u komercijalne svrhe su toliko zahtjevni, dugotrajni, skupi i na kraju upitni – da se za veliku većinu njih sam postupak u konačnici ne isplati. Naime, u većini slučajeva, nakon što plate sve studije i procjene, nadležna tijela na kraju donesu negativnu odluku i oni ne mogu provesti eksploataciju.

S druge strane, u susjednim zemljama koje nisu članice EU, u Srbiji i Bosni i Hercegovini, dopuštena je eksploatacija šljunka i pijeska i to na rijekama koje su granične sa Republikom Hrvatskom. Ti resursi se uvoze u Republiku Hrvatsku za potrebe građevinskog sektora po višestruko višoj cijeni. Tako je, npr., u 2017. godini iz BiH uvezen šljunak u vrijednosti većoj od 5,5 milijuna eura, a pijeska iz Srbije u vrijednosti gotovo milijun eura. Na taj problem već godinama upozoravaju i brodari i građevinski sektor – dvije grane gospodarstva koji trebaju biti jedni od nositelja gospodarskog razvoja istočne Hrvatske. Osim što bi omogućavanje eksploatacije pomoglo u rješavanju svih navedenih problema, ono bi imalo i direktne benefite kako za državu, tako i za jedinice lokalne i regionalne samouprave jer bi izravno prihodovali od naknada za koncesiju – rekao je župan Anušić te otvorio temu o kojoj će se tek raspravljati i pritom pozvao nadležne institucije da u suradnji pristupe rješavanju ovog problema.

 

Nema komentara

Komentiraj