Usvojene izmjene zakona; Zahvaljujući upornim Slavoncima više ne moramo uvoziti pijesak i šljunak iz Srbije

0
407

U Petak su u Hrvatskom saboru izglasane izmjene Zakona o vodama u sklopu kojih je ispravljena desetogodišnja zabrana eksploatacije šljunka i pijeska iz slavonskih rijeka.

Naime, inicijativa o izmjenama Zakona o vodama koja bi dopustila eksploataciju šljunka i pijeska iz rijeka jedan je od dugogodišnjih političkih ciljeva i inicijativa slavonskog HDZ-a, odnosno osječko-baranjskog župana Ivana Anušića koji je ovu temu posljednji put problematizirao i izložio na 6. sjednici Savjeta za Slavoniju i Baranju održanoj u Belom Manastiru.

“Luka Osijek u prijeratnom razdoblju bila je druga po tonama pretovara, iza luke Rijeka, a danas u Osijek uplovljavaju samo kruzeri, dok teretni brodovi nemaju uvjete plovnosti zbog količine nanosa na dnu korita, a vodni putovi i riječne luke trebali bi se koristiti za brži gospodarski potencijal tih područja. No, da bi se osigurala plovnost rijekama potrebno je učestalo uklanjanje nanosa i osiguranje plovnosti od minimalno 300 dana godišnje. Uklanjanje nanosa odnosno eksploatacija šljunka i pijeska ima dvostruke koristi – omogućava bolje uvjete plovnosti, a istovremeno osigurava materijal za građevinski sektor koji u Hrvatskoj konačno buja”, rekao je tada Anušić.

U Hrvatskoj je od 2009. do 2013. na snazi bio Zakon o vodama kojim se u potpunosti branila eksploatacija, a Zakonom koji je trenutno na snazi eksploatacija je dozvoljena putem ugovora o koncesiji. Problem je u tome što je postupak dobivanja koncesije vrlo složen proces, u kojem je potrebno ishoditi dokumentaciju koja iziskuje vrijeme i financijska sredstva. Između ostalog, za eksploataciju šljunka i pijeska provodi se postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno eventualni utjecaj tog zahvata na područje ekološke mreže Natura 2000.

U luci Osijek trenutno se obavlja eksploatacija pijeska temeljem koncesiju koja ima svrhu čišćenja pješčanog nanosa. Eksploatacija je u ovom slučaju olakšana i omogućena samo zahvaljujući činjenici da je Lučka uprava Osijek imala studiju utjecaja na okoliš u okviru pripreme dokumentacije za EU projekta, te ju je ustupila u postupku dobivanja koncesije.

Procedura koju gospodarski subjekti moraju proći kako bi im bila dozvoljena eksploatacija u komercijalne svrhe su toliko zahtjevni, dugotrajni, skupi i na kraju upitni – da se za veliku većinu njih sam postupak u konačnici ne isplati. Naime, u većini slučajeva, nakon što plate sve studije i procjene, nadležna tijela na kraju donesu negativnu odluku i oni ne mogu provesti eksploataciju.

S druge strane, u susjednim zemljama koje nisu članice EU, u Srbiji i Bosni i Hercegovini, dopuštena je eksploatacija šljunka i pijeska i to na rijekama koje su granične sa Republikom Hrvatskom. Ti resursi se uvoze u Republiku Hrvatsku za potrebe građevinskog sektora po višestruko višoj cijeni. Tako je, npr., u 2017. godini iz BiH uvezen šljunak u vrijednosti većoj od 5,5 milijuna eura, a pijeska iz Srbije u vrijednosti gotovo milijun eura. Na taj problem već godinama upozoravaju i brodari i građevinski sektor – dvije grane gospodarstva koji trebaju biti jedni od nositelja gospodarskog razvoja istočne Hrvatske. Osim što bi omogućavanje eksploatacije pomoglo u rješavanju svih navedenih problema, ono bi imalo i direktne benefite kako za državu, tako i za jedinice lokalne i regionalne samouprave jer bi izravno prihodovali od naknada za koncesiju – rekao je župan Anušić te otvorio temu o kojoj će se tek raspravljati i pritom pozvao nadležne institucije da u suradnji pristupe rješavanju ovog problema.

Inicijativu o izmjeni Zakona o vodama formalno je u petak predložio saborski zastupnik Josip Đakić, a izmjene i amandmani su prihvaćeni 71 glasom za, dok je 19 bilo protiv i 2 suzdržana.

Nema komentara

Komentiraj