BDP raste kontinuirano, a ekonomska klima u Hrvatskoj na najvišoj je razini u zadnjih deset godina

0
90

Otvarajući današnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom izlaganju ponovio je da će Vlada sufinanciranjem zimskih službi i aktivnošću Hrvatske vojske pomoći svim dijelovima Gorskog kotara u normalizaciji prilika. Dodao je da će Vlada, kroz nadležne resore, pomoći i drugim županijama u kojima vremenske prilike budu utjecale na funkcioniranje službi.

Govoreći o 4. sjednici savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, koja je održana prošlu subotu u Virovitici, kazao je da su još jednom u prvi plan stavljene sve aktivnosti koje se odnose na potporu Vlade razvoju Slavonije, prije svega gospodarske i poljoprivredne.

„Ubrzali smo, praktički udvostručili, ugovaranje projekata, a kroz odgovarajući vremenski period naš će se angažman osjetiti u svih pet slavonskih županija na ovom projektu“, poručio je Plenković.

Apelirao je na sve resore da nastave ovim tempom kako bi se već na idućem sastanku, koji će se najvjerojatnije održati u Vinkovcima početkom lipnja, ostvario još značajniji pomak.

Osvrnuo se i na preliminarne podatke Državnog zavoda za statistiku o kretanju BDP-a u posljednjem tromjesečju 2017., koji je rastao 2,0 %, što stopu godišnjeg rasta dovodi na 2,8%.

„To je nešto malo niže od naših očekivanja, ali u svakom slučaju to se nije osjetilo na proračunu. Dapače, prihodi su bilo dobri, a posebno i sama potrošnja. To je 14. tromjesečje kontinuiranog rasta, što je najvažnije. Posebno ohrabruje podatak da ekonomska klima u Hrvatskoj  ima najvišu razinu od kada Europska komisija prati taj pokazatelj, iznad smo drugih članica Europske unije, a indeks nam je 118,8 bodova. Moramo nastaviti sa svim aktivnostima koje će pridonijeti gospodarskom rastu“, istaknuo je predsjednik Vlade.

Podsjetio je da je na posebnoj sjednici Vlade prije dva dana imenovana nova izvanredna uprava u Agrokoru.

„Temeljni cilj ostaje postizanje nagodbe, kvalitetno funkcioniranje kompanije i njeno restrukturiranje u okviru zakonskih rokova“, naglasio je.

Dodao je, u kontekstu nedavno održane tematske sjednice saborskog Odbora za gospodarstvo o Agrokoru, da Vlada ostaje otvorena da se o toj temi razgovara u Hrvatskom saboru i kroz rad tog Odbora.

Jučerašnji je dan, kazao je, obilježilo okončanje rada Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Zahvalio je svim članicama i članovima Vijeća koji su proteklih godinu dana, kroz intenzivan, otvoren, argumentiran i staložen dijalog, radili na Dokumentu dijaloga, tekstu kojeg su mu jučer uručili.

Dokument ima dva dijela. Prvi dio govori općenito o totalitarizmima s kojima je hrvatsko društvo bilo suočeno tijekom 20. stoljeća, o njegovanju kulture sjećanja, pijetetu prema žrtvama, utvrđivanju istine i poduzimanju mjera prema pomirbi u hrvatskom društvu.

„Preporuke koje su nam u tom segmentu dali su vrlo korisne i Vlada će ih razmotriti i nastojati u svojim aktivnostima, posebice u pogledu obrazovanja i pravodobnog informiranja mladih, objasniti što su bili ti režimi i kakve su njihove posljedice na stanje, a nekada i zaista velike podjele u hrvatskom društvu“, rekao je Plenković.

Drugi dio dokumenta odnosi se na preporuke za moguće poboljšanje zakonskoga okvira, a nadležna ministarstva pravosuđa i uprave će ih temeljito razmotriti.

„Određene ideje koje su sadržane u tom dokumentu mogu biti korisne. Vlada, naravno, zadržava pravo da donese svoje procjene i svoje odluke o tome što treba dodatno normirati i, ukoliko treba, na koji način. Ono što je posebno važno u ovom dokumentu jest to da se vrlo jasno osuđuju totalitarizmi, bez ikakvih dilema i bez ikakvih ograda. Sve ono što se odnosi na razdoblje 1941.-1945., nacizma, fašizma, ustaštva, četništva, je vrlo precizno ponovljeno da je u suprotnosti s Ustavom i da tu nema nikakvih dilema. To se odnosi i na pozdrav „za dom spremni“, koji ima vrlo jasan, protuustavan karakter “, poručio je predsjednik Vlade.

Vijeće je nedvosmisleno jasno kod poštivanja antifašizma u Drugom svjetskom ratu, kazao je predsjednik Vlade. Ali, dodao je, govori i o kompromitaciji u razdoblju nakon 1945. i s te strane osuđujućih konotacija za simbole toga režima.

Predsjednik Vlade kazao je da je riječ o vrlo vrijednom i izbalansiranom dokumentu koji je dao doprinos kakav još nije postojao u hrvatskoj javnosti.

„Vlada će na temelju ovoga dokumenta donositi svoje odluke kada procijeni da je za to pravo vrijeme“ , poručio je.

Što se tiče tema iz vanjske politike, predsjednik Vlade osvrnuo se na svoj sastanak s glavnim tajnikom NATO-a Stoltenbergom, koji se održao prošlog tjedna u Bruxellesu. „Hrvatski doprinos se vrlo cijeni i jedna smo od pouzdanih saveznica“, kazao je.

Govoreći o Međunarodnoj konferenciji na visokoj razini o Sahelu, na kojoj je sudjelovao u Bruxellesu uoči sastanka Europskoga vijeća, podsjetio je da je Vlada na prošloj sjednici za pojas subsaharskih zemalja u Krizni fond uplatila 100 tisuća eura.

Naveo je kako je Na Europskom vijeću glavna tema bio Višegodišnji financijski okvir, pri čemu je načelan stav Hrvatske da je spremna na mogući veći doprinos europskom proračunu nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU. Najavio je da će Hrvatska u idućem sastavu Europskog parlamenta imati jednog zastupnika više, odnosno 12 zastupnika ukupno, dok se broj zastupnika EP-a smanjuje sa 751 na 705.

Osvrnuvši se na posjet malteške predsjednice Marie–Louise Coleiro Preca Hrvatskoj, naglasio je da Malta i Hrvatska međusobno ukidaju ograničenja za pristup tržištu rada.

Nema komentara

Komentiraj