Hrvatska podržava sve ključne mjere koje pridonose borbi protiv terorizma i zaštiti vanjskih granica EU

0
183

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković zastupnike u Hrvatskom saboru izvijestio je o sastanku Europskoga vijeća, na kojem je sudjelovao krajem prošloga tjedna.

Također, osvrnuo se i na sastanak u formatu EU-27, održanog 29. travnja povodom aktivacije članka 50. o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

 Predsjednik Vlade kazao je da su glavne teme rasprave bile sigurnost i obrana, rast, zapošljavanje i konkurentnost, migracije, Pariški sporazum o klimi, digitalna Europa i teme iz vanjske politike. 

 Kada je riječ o temama iz sigurnosti i obrane, ključni naglasak bio je na borbi protiv terorizma i sprječavanju terorističke propagande na Internetu.

 „Zadaća i Europske unije i hrvatske Vlade je jamčiti sigurnost našim građanima i svima koji borave u Hrvatskoj“, naglasio je predsjednik Vlade i dodao da je to bio jedan od razloga zbog kojeg se pristupilo izradi Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, koji su zastupnicima predstavljeni jutros. 

 Kazao je da se na razini Europske unije stavlja naglasak na rješavanje problema radikalizacije vlastitih građana. Na Vijeću je zaključeno kako je bolja kontrola vanjskih granica jedan od prioriteta država članica te se stoga priprema novi zakonodavni paket o tzv. pametnim granicama. 

Plenković je istaknuo kako Hrvatska podržava sve mjere koje pridonose borbi protiv terorizma i jačanju zaštite vanjskih granica Europske unije, iako novi sigurnosni sustavi koji se razvijaju mogu ostvariti željeni učinak samo ako jedinstven pristup pokriva sve države članice. Stoga je inzistirao da se u Zaključke uključi rečenica da se moraju uzeti u obzir specifične okolnosti u kojima se nalaze države članice koje još u potpunosti ne primjenjuju schengensku pravnu stečevinu. 

U tom je kontekstu ocijenio jučerašnje spajanje na Schengenski informacijski sustav važnim korakom prema cjelovitom uključivanju u Schengesnki prostor. 

Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini predstavila je provedbu Globalne strategije EU-a na području sigurnosti i obrane i to je bio glavni naglasak vezano uz vanjsku politiku.

Najavio je da visoka predstavnica dolazi u petak u Dubrovnik gdje će prisustvovati svečanoj večeri povodom SEECP-a i Dubrovnik foruma.

Hrvatska je pozdravila napredak te podupire daljnji rad i aktivnosti s ciljem učinkovite provedbe Globalne strategije vanjske i sigurnosne politike EU-a (EUGS) u pet utvrđenih prioritetnih područja vanjskog djelovanja EU-a. 

,,Za Hrvatsku, NATO ostaje temeljem kolektivne obrane i važnom poveznicom transatlantske sigurnosti, ali jednako tako podržava i jačanje vojnih i obrambenih sposobnosti koji se vrlo dinamično razvijaju u okrilju Europske unije”, izvijestio je predsjednik Vlade. 

Kada je riječ o pitanjima rasta, zapošljavanja i konkurentnosti, predsjednik Vlade istaknuo je da je Hrvatska ostvarila svoje ciljeve koji se odnose na fiskalnu konsolidaciju. 

„Stoga je Europsko vijeće potvrdilo izlazak Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita“, kazao je predsjednik Vlade. 

Naveo je da je Europsko vijeće poslalo pozitivnu poruku o potpori produbljivanju jedinstvenog tržišta i postizanju napretka u svim njegovim elementima, u cilju poticanja rasta, otvaranja novih radnih mjesta i promicanje ulaganja i inovacija.

Kada je riječ o Hrvatskoj, predsjednik Vlade izvijestio je da je u ovom trenutku u području javnih financija situacija bitno poboljšana te očekuje nastavak pozitivnih trendova. 

„To se potvrđuje i rastom BDP-a i rastom uvoza. Na današnji dan broj nezaposlenih je 170 tisuća, što je najbolji podatak nakon niza godina, a trenutno je više od 53 tisuće ljudi zaposleno više nego prije dvije godine“, naglasio je predsjednik Vlade. 

Napomenuo je i da je za vrijeme sastanka Vijeća došla i potvrda Europske komisije o odobrenju financiranja 15 prometnih projekata iz 3. Poziva Instrumenta za povezivanje EU u ukupnoj vrijednosti od 90 milijuna eura, od čega bespovratna sredstva iznose 72 milijuna eura. 

Tema o kojoj su raspravljali šefovi država i vlada bila je i pitanje migracija. Plenković je ocijenio kako postoji suglasje oko daljnjeg angažmana, odnosno da se krene k rješavanju uzroka problema. Naglasio je da je ključno provođenje dogovora Europske unije s Turskom.

,,Hrvatska se zauzela za reformu Zajedničkog europskog sustava azila i jačanje zajedničke azilne politike te provedbu načela solidarnosti, osobito u kontekstu onih zemalja koje su najviše pogođeno migrantskom krizom”, rekao je Plenković. 

Raspravljalo se i o situaciji vezanoj uz Pariški sporazum o klimi, kao reakcija na najavljeni izlazak SAD-a iz toga Sporazuma, a s ciljem mobiliziranja partnera na pozitivnu klimatsku politiku.

Što se tiče teme digitalne Europe, Plenković je potvrdio kako je Estonija, kao buduća predsjedateljica Unijom, izdvojila ovo područje prioritetom svog predsjedanja u idućih 6 mjeseci.

„Dovršetak projekta Jedinstvenog digitalnog tržišta nosi potencijal kreiranja od skoro četiri milijuna radnih mjesta te bi prema nekim procjenama mogao donijeti čak 340 milijarde eura rastu europskom BDP-u“, naglasio je predsjednik Vlade.

Rasprava o vanjskim odnosima odvijala se tijekom radne večere, a raspravljeno je nekoliko ključnih tema. Njemačka kancelarka Merkel i francuski predsjednik Macron predstavili su stanje provedbe Sporazuma iz Minska. Zaključeno je da nema potrebe za promjenom situacije jer nema stvarnih pomaka te su vidljivi i neki elementi pogoršanja. Predsjednik Vlade izvijestio je kolege o aktivnostima Radne skupine hrvatske i ukrajinske vlade.

Nezaobilazna tema svih Europskih vijeća je početak pregovora o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, a glavni pregovarač EU Michel Barnier, izvijestio je članove Vijeća o službenom početku pregovora. „Ključna tema za Hrvatsku u razgovorima oko Brexita je status hrvatskih radnika u Ujedinjenoj Kraljevini“, poručio je predsjednik Vlade i dodao da je o tome razgovarao s premijerkom May. 

Razgovaralo se i o preseljenju dvije agencije sa sjedištem u Londonu: Europske agencije za lijekove i Europska agencija za banke. Interes je velik, 21 država članica izrazila je ambicije da preuzme sjedište Agencije za lijekove, među njima je i Hrvatska. 

„Naš je adut snažna tradicija javnoga zdravstva i činjenica da smo nova država članica koja nema sjedište niti jedne agencije“, poručio je predsjednik Vlade.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković na kraju se osvrnuo i na izvanredni sastanak u formatu EU27, koji je održan 29. travnja. Podsjetio je kako je cilj tog posebnog sastanka Europskog vijeća bio usvajanje Smjernica Europskoga vijeća na temelju kojih će Europska komisija izraditi svoje pregovaračke direktive za početak pregovora s Ujedinjenom Kraljevinom o izlasku iz EU. S obzirom na visoko suglasje svih država članica tekst je usvojen bez rasprave.

Nema komentara

Komentiraj