Odgovarajuća zastupljenost žena u politici rezultira većom uspješnošću organizacije i zajednice

0
13

Žene su još uvijek podzastupljene na vodećim pozicijama diljem svijeta. Prema UN-ovom izvješću Women in Politics za 2019. godinu, Hrvatska se nalazi na dalekom 98. mjestu u svijetu po broju žena u Saboru sa samo 20.5 posto, odnosno 31 žena u odnosu na 151 muškarca. Što se tiče broja ministrica, Hrvatska se prema UN-ovim podacima nalazi na 64. mjestu s 25 posto žena, odnosno njih 5 u odnosu na 20 muškaraca. Navedeni podaci pokazuju kako su žene u politici itekako podzastupljene, iako članak 12. Zakona o ravnopravnosti spolova definira osjetnu neuravnoteženost kad zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja padne ispod 40 posto.

Podzastupljenost žena u politici jedna je od dimenzija rodne neravnopravnosti, a da je rodna ravnopravnost temeljno pravo, jedna od najvećih vrednota i preduvjet za postizanje ciljeva u svrhu razvoja, zapošljavanja i društvene solidarnosti smatra Sandra Ćakić Kuhar, zamjenica župana Istarske županije. Komentirala je stanje u Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju:

„Mislim da je bitna razlika između Hrvatske i zemalja EU u percepciji i značenju pitanja rodne ravnopravnosti i zastupljenosti žena u politici. Podzastupljenost žena u politici EU je shvatila kao problem i smatra da je takva situacija neprihvatljiva. Dakle, rodna neravnopravnost se u EU smatra važnom političkom temom i simptomom krize demokracije. Zato EU kontinuirano promiče rodno osviještene politike i uspostavlja mehanizme za postizanje rodne ravnopravnosti primjenom obveznih pozitivnih mjera radi povećanja sudjelovanja žena. U EU se ova tema kontinuirano otvara, a posljednji je primjer s početka 2020. godine osnivanje Simone-Veil Pakta u EU parlamentu, čime se potiču države članice da usvoje najprogresivnije mjere u području zaštite žena i ženskih prava.

Nažalost, ovo pitanje u Hrvatskoj, osim prigodno, uglavnom ne dolazi na dnevni red u javnim raspravama. Općenito, po pitanju rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj se, za razliku od EU, umjesto brige o obiteljskoj politici, mjerama za poboljšanje ekonomskog položaja žena i obitelji, vladajuće društvene elite okreću radikalnim, nazadnim stavovima te se vode ideološke bitke iz prošlosti. Nepostojanje sustavno uvedenog kvalitetnog građanskog odgoja (koji se za sada provodi eksperimentalno, uglavnom na inicijativu regionalne samouprave) a čiji je važan dio i tema rodne ravnopravnosti uz poruke da djevojčice i dječaci imaju jednaka prava i obaveze također bitno razlikuje Hrvatsku od ostatka razvijene Europe. Žene političarke u Hrvatskoj u tom smislu imaju bitno različitu startnu poziciju i moraju prolaziti puno teži put u stvaranju društvene klime koja pozitivno vrednuje angažman žena u politici.

Mada je ravnopravnost spolova jedna od temeljnih vrednota ustavnog poretka RH, u društvu jačaju konzervativne tendencije koje promiču marginalne skupine, a koje svojim djelovanjem nastoje urušavati i ograničavati ljudska i reproduktivna prava žena. Poštovanje ljudskih i reproduktivnih prava žena važna je polazišna točka za razumijevanje i jačanje položaja žena u politici.

Mislim da je pitanje pozicije žena u politici puno šire od pitanja ravnoteže obiteljskog i poslovnog života žena. Potreba za postizanjem ravnoteže privatnog i poslovnog života žena samo je jedna od dimenzija rodne neravnopravnosti. Uspostava ove ravnoteže kod žena preduvjet je za uspješno bavljenje žena politikom, ali automatski ne rješava pitanje podzastupljenost žena na pozicijama moći u politici, ali i u gospodarstvu i svim ostalim sferama javnog djelovanja.“

Pritisak uspostavljanja ravnoteže između poslovne i privatne sfere uglavnom se nameće ženama. Zamjenica župana Istarske županije, Sandra Ćakić Kuhar smatra da je tome tako zbog još uvijek prisutnog patrijarhalnog obrasca prema kojemu je briga o kućanstvu ženska obaveza:

„Mislim da je pritisak stvaranja ravnoteže između poslovnog i privatnog života uglavnom na ženama jer je još uvijek prisutna neravnomjerna raspodjela obiteljskih obaveza i patrijarhalan obrazac dominantno ženske brige o ovisnim članovima obitelji, bilo da se radi o starijim osobama ili o djeci. Raspodjelu obiteljskih obaveza u hrvatskom društvu zorno prikazuju i recentne izjave nekih hrvatskih ministara koji javno izjavljuju da su za odvajanje otpada u njihovom kućanstvu zadužene njihove supruge. Nažalost, takvi stavovi još uvijek ne nailaze na opće zgražanje javnosti.

Uz mijenjanje rodnih stereotipa, za koje su istraživanja pokazala da su čvrsto ukorijenjena već kod desetogodišnjaka, važno je osiguravanje javnih servisa za brigu o djeci i starijima kako bi žene izborile potrebno slobodno vrijeme za javno djelovanje. Upravo u tom dijelu vidim značajnu ulogu žena političarki.“

Podzastupljenost žena na rukovodećim pozicijama utječe na politiku i društvo općenito, a upravo je položaj žena u društvu među najvažnijim pokazateljima razvijenosti jednog društva. O tome najbolje govore primjeri skandinavskih zemalja s najvećim udjelom žena u parlamentima ali i izuzetnom kvalitetom života, smatra Ćakić Kuhar:

U istraživanjima je dokazano da odgovarajuća zastupljenost žena rezultira većom uspješnošću organizacije i zajednice, procesi su demokratičniji uz izraženiji timski rad. Ogroman resurs i potencijal svakog društva su njegovi ljudi. Društvo se ne bi trebalo olako odreći potencijala i kvalifikacija za razvoj koje posjeduju žene koje čine 51% populacije. Ova znanja i potencijali bitni su za razvoj društva kao i za stvaranje drugačije i potpunije perspektive tog razvoja. Primjerice, izuzetno aktualnu temu klimatskih promjena žene svrstavaju visoko na listu prioriteta. Pitanje održivog razvoja postaje sve važnije, a to znači da u društvu treba postojati ravnoteža između gospodarskog razvitka, društvene pravde u koju spada i rodna ravnopravnost i zaštita prirode i prirodnih resursa.

U Hrvatskoj postoji izrazita podzastupljenost žena na najvišim rukovodećim pozicijama, bilo da se radi o politici ili gospodarstvu, usprkos činjenici da su žene uspješnije u obrazovanju te ima više visokoobrazovanih žena nego muškaraca.

Promjena i značajni utjecaj očekuje se u situaciji kad žene čine jednu trećinu u tijelima u kojima se odlučuje i na rukovodećim pozicijama. Ženske kvote su sredstvo za dostizanje ovog cilja, one nisu cilj za sebe već velika pomoć ženama, mada sam od većeg broja uspješnih žena čula da se osjećaju podcijenjeno kad na određeno mjesto dospiju kao dio „ženske kvote“, čime drže da je obezvrijeđen njihov dosadašnji rad i trud. Razumijevanje pitanja kvota zadatak je političarki.

Nažalost, sankcije za nepridržavanje ove zakonske obveze su izostale, ali upravo je 2020. godina ona od koje bi, prema svim tumačenjima, ove zakonske odredbe trebale stupiti na punu snagu.“

Naposljetkumladim ženama zainteresiranima za politiku poručila je kako su promjene moguće i da ih i one same mogu doživjeti. Iako se put ponekad čini dug i frustrirajući, promjene se grade malim i čvrstim koracima, upornim i ustrajnim radom:

„Poručila bih im da ne odustaju, da na dnevni red stavljaju teme koje su važne za njihovu zajednicu, one o kojima društvo još uvijek ne želi raspravljati. Na njima je odgovornost osvještavanja položaja žena u politici i općenito u društvu jer moraju biti svjesne da privilegije funkcioniraju na način da su nevidljive onima koji ih imaju.“

Na koji način svaka žena može otkriti skrivenog vođu u sebi, u kojim poslovnim situacijama ženski leadership dolazi do svog punog potencijala te kako iskoristiti tajne ženskog leadershipa da bi se funkcioniranje tima dovelo na višu razinu teme su ovogodišnjeg okupljanja „Snaga ženskog leadershipa“, čiji će fokus biti na prednostima žena u vođenju ljudi, uspostavljanju ravnoteže između brige o poslu i brige o ljudima, emocionalnoj inteligenciji i ženskom leadershipu te kako od njih napraviti dobitnu kombinaciju.

Voditelj radionice je Sandro Kraljević, , mag. psych. i pokretač inovativne platforme MIND LAB d.o.o. za poslovno savjetovanje, a radionica će se održati u četvrtak, 26. ožujka 2020. godine od 10 sati u Rabcu.

Broj mjesta ograničen te Vas molimo da e-mailom (tajnistvo@hrvzz.hr) prijavite svoje sudjelovanje.

Nema komentara

Komentiraj