Podbacila Kolinda; u kampanji HDZ vukao svoju kandidatkinju, a Milanović je za sobom potegnuo cijeli SDP

0
69

Pobjeda Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima za njega prije svega znači velik povratak na hrvatsku političku scenu i riječ je primarno o njegovoj osobnoj pobjedi, a tek onda o pobjedi SDP-a i ostalih 12 stranaka koje su ga podržale na putu za Pantovčak. Razlika od 105 tisuća glasova između Milanovića i Kolinde Grabar-Kitarović u drugom krugu je velika, to više što se ipak očekivala neizvjesnija borba za svaki glas. U slučaju još uvijek aktualne predsjednice to prije svega govori kako joj ni od kakve pomoći nisu bili ni glasovi dijaspore ni priključivanje Milijana Brkića kampanji u drugom krugu.

Naime, iz anketa objavljivanih tijekom kampanje za drugi krug predsjedničkih izbora bilo je jasno da popularnost Grabar-Kitarović opada, pomalo ali konstantno, dok je, također rezervirano ali stalno, popularnost bivšeg premijera rasla. Kandidatkinja HDZ-a, uvjerenje je većine domaćih analitičara, napravila je previše gafova, koji su dio biračkog tijela desnice, a posebice onog dijela koji je u prvom krugu podržao Miroslava Škoru, natjerali da svoj glas da protivničkoj strani ili se pak odluči na apstinenciju od izbora odnosno poništenje izbornih listića. Na kraju bi se moglo reći da je ovo bilo glasovanje protiv a ne za jednog od ponuđenih kandidata.

Nevažeći listići

Zanimljivo je što je Milanović u drugom krugu ovih izbora osvojio 50-ak tisuća manje glasova od Ive Josipovića 2014. godine, koji je tada izbore izgubio upravo od Kolinde Grabar-Kitarović. Može se reći da je Milanović u posljednja dva tjedna uspio animirati nezadovoljne glasače desnice i pozvati dio biračkog tijela koji nije izišao u prvom krugu izbora. Čak je, čini se, u posljednjim danima izbora uspio uvjeriti birače da su ovi izbori važniji nego što oni to zaista i jesu, najavljujući ih kao početak strukturnih promjena. U tome mu je zasigurno pomogao i poziv Miroslava Škore njegovim glasačima iz prvoga kruga da iziđu na izbore, ali da pri tome svoje listiće učine nevažećima.

O tome svjedoči i 89.415 nevažećih listića, što je iznimno velik broj u odnosu prema prethodnim izborima, kada se taj broj kretao između 2 i 2,5 posto, a ovaj je put taj postotak udvostručen, na 4,35 posto. Istina, teško je konstatirati da se tu radi isključivo o Škorinim glasačima, no Kolinda Grabar-Kitarović je na ovim izborima u odnosu prema onima kada je izabrana za predsjednicu dobila oko 185.000 glasova manje. Sada je potpuno jasno da nije uspjela zagrabiti u Škorin “bazen”, što ju je na kraju i stajalo lošijeg rezultata. Zanimljivo je da je Grabar-Kitarović izgubila sva četiri velika hrvatska grada, Zagreb, Split, Rijeku i Osijek, unatoč činjenici da je više glasova osvojila u 12 županija. Dvije županije, Istarska i Primorsko-goranska, donijele su Milanoviću prednost od 97.724 glasa, što je, uz Grad Zagreb, gdje je imao “viška” nešto manje od 74 tisuće glasova, bilo dovoljno da potpuno anulira 39.089 glasova više koje je Grabar,Kitarović osvojila u inozemstvu. Iako je pobijedila u svih pet slavonskih županija, razlika u broju glasova iznosila je 39.683, što je prilično loše za nju, s obzirom na to da se radi o području s oko milijun stanovnika. Razlog tomu je prije svega najmanja izlaznost u slavonskim županijama u odnosu prema državnom prosjeku te iznimno velik postotak nevažećih listića, koji ni u jednoj od tih županija nije bio manji od ukupnog prosjeka. Naprotiv, prosjek nevažećih listića na razini države je 4,35 posto, a, primjerice, u Požeško-slavonskoj županiji nevažećih listića bilo je 6,04 posto, u Brodsko-posavskoj 5,27 posto, Vukovarsko-srijemskoj 5,21 posto, Osječko-baranjskoj 4,9 posto i Virovitičko-podravskoj 4,79 posto. Ukupno je to bilo 17.517 listića.

Unutarstranačke borbe

Matične stranke obaju kandidata pružile su snažnu podršku u tehničkom smislu. Stoga nije ni čudno što se proširila teza da je u kampanji cijelo vrijeme HDZ vukao svoju kandidatkinju, Milanović bio taj koji je za sobom potegnuo i SDP. Sada je samo pitanje kakve će posljedice za obje stranke imati rezultati ovih izbora. Već iz završne izborne noći jasno je da će više problema imati Plenković, kojega čekaju unutarstranački izbori i za koje su mu svoje protukandidature najavila tri istaknuta člana. Na tezi da je izgubio dva izborna ciklusa zaredom svoje su kandidature za predsjednika HDZ-a najavili Stier i Kovač, a najava Milijana Brkića da “nije rođen kako bi bio zamjenik” daje naslutiti da se vjerojatno i on vidi u ulozi kandidata za predsjednika stranke.

Iako je SDP tu u komfornijem položaju, zbog pobjede svog kandidata, ni Bernardić ne može spavati mirnim snom jer je činjenica da su uz Milanovića na ovim izborima bili oni koji su aktualnog stranačkog predsjednika kontinuirano rušili uoči europarlamentarnih izbora. Dio će njih Milanović, prema nekim najavama, povući sa sobom na Pantovčak, no mjesta za sve nezadovoljnike neće biti, tako da će preostali svoju priliku sigurno vidjeti u jačanju uloge Zorana Milanovića u stranci.
Na kraju, stručnjaci smatraju da će Milanović, uspije li suspregnuti svoj ego i karakter, a na osnovi pobjedničkog govora i obećanja danih u kampanji, biti bolji predsjednik nego što je bio premijer. Uostalom, ni predsjednička funkcija svojim ovlastima ne daje prevelikog prostora za ozbiljnije i radikalnije zahvate, a ne zahtijeva ni vještine ni znanja u smislu ekonomije i gospodarstva, za što je već dokazao da mu nije bolja strana. (Izvor: Glas Slavonije)

 

Nema komentara

Komentiraj