Predsjednik Vlade: Uloženim milijardama kuna poticaja moramo povećati poljoprivrednu proizvodnju

0
117

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je danas na konferenciji „Hrvatska kakvu trebamo – Poljoprivreda za 21. stoljeće“.

U svom govoru, predsjednik Vlade Plenković naglasio je da je poljoprivreda jedna od ključnih tema hrvatskoga gospodarstva, ali i politike. Istaknuo je da je u sedmogodišnjem aktualnom okviru europskog proračuna 36 posto sredstava alocirano za poljoprivredu, što je 408 milijardi eura koji se redistribuiraju među države članice.

Predsjednik Vlade kazao je da je puno izazova s kojima se hrvatski poljoprivrednici suočavaju, a posebno je izdvojio nedostatak zemljišta, elementarne nepogode koje uništavaju ili znatno smanjuju godišnje urode, pad proizvodnje u određenim poljoprivrednim granama i niske otkupne cijene koje ne jamče održivost daljnje proizvodnje. Pritom je istaknuo mljekare, rekavši da je nakon sastanka koji je održan s njima u Vladi, kod nekih otkupljivača zamjetan trend povećanja otkupne cijene.

Istaknuo je da Hrvatska ima sve preduvjete za poljoprivrednu proizvodnju – vodu, nezagađeno tlo i zrak, izvrsne klimatske preduvjete te radišne i vrijedne ljude koji žive na selu i proizvode hranu.

„Zato je ključ kako da ove uložene milijarde kuna poticaja dovedu do povećanje proizvodnje“, rekao je Plenković, naglasivši da Vlada, kao i svi akteri koji se bave poljoprivredom neće biti zadovoljni dok se ne preokrene trend pada poljoprivredne proizvodnje.

Posebno važnim je ocijenio dohodak poljoprivrednika jer bez pravog interesa i motivacije poljoprivrednika i odgovarajuće zarade u bavljenju poljoprivrednim aktivnostima, nema promjene smjera i napretka.

Podsjetio je da je Vlada za izravna plaćanja poljoprivrednicima ove godine isplatila 3,3 milijarde kuna, a sljedeći mjesec isplatit će se 922 milijuna kuna predujma izravnih plaćanja poljoprivrednicima, što je za 14 posto više nego lani.

„Želimo kao Vlada organizirati rad državne uprave na način da izgradimo okvir u kojem će dohodak poljoprivrednika rasti, ali u kojem će konačno doći i do preokreta u trendu stvaranja dodane vrijednosti u poljoprivredi“, poručio je Plenković.

Izrazio je uvjerenje da će se tijekom ovog financijskog razdoblja Europske unije zabilježiti porast produktivnosti poljoprivrednika te dugoročna održivost hrvatske poljoprivrede.

U svega godinu dana mandata, istaknuo je Plenković, Vlada je učinila niz konkretnih poteza koji se odnose na ruralni razvoj i poljoprivredu.

„Činimo sve da europski novci budu dostupni i usmjereni na razvoj hrvatskog sela, što će pridonijeti i našim ciljevima gospodarske i demografske politike te revitalizacije hrvatskoga društva. Želimo da se smanje sve administrativne prepreke, skrate rokovi te da se obrada projekata pristiglih kroz natječaje rješava na najbrži mogući način“, poručio je predsjednik Vlade.

Također, podsjetio je predsjednik Vlade, u 2017. godini isplaćeno je 434 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja, što čini 52 posto ukupno isplaćenih sredstava za programsko razdoblje 2014.-2020. Kazao je i da je u realizaciji preko milijardu kuna vrijednih projekata u poljoprivredi.

„Kroz poreznu reformu omogućili smo primjenu snižene stope PDV-a od 13 posto na repromaterijal u poljoprivredi – gnojivo, stočnu hranu i sadnice što ima pozitivan utjecaj na smanjenje cijene poljoprivrednih proizvoda“, dodao je Plenković.

Predsjednik Vlade naglasio je da je Vlada pripremila i niz zakona koji imaju za cilj podizanje produktivnosti. Naveo je Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kojim će se ubrzati postupak raspolaganja zemljištem u vlasništvu države i kontrolu njegova korištenja, čime će se u funkciju staviti i zapušteno privatno zemljište, što će povećati površinu obradivog poljoprivrednog zemljišta.

„Na taj način zaustavit ćemo trend usitnjavanja proizvodno tehnoloških cjelina, jer želimo poticati okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Omogućit ćemo dodjelu poljoprivrednog zemljišta stočarima koji nemaju dovoljno poljoprivrednih površina u odnosu na broj grla stoke te mladima i domicilnim poljoprivrednicima kojima je ta aktivnost jedina djelatnost“, rekao je Plenković.

Najavio je da Vlada priprema i Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, koja su temelj hrvatske poljoprivredne proizvodnje. Pojasnio je da će po prvi put taj jedinstveni akt definirati organizacijski oblik poljoprivrednika, ali i omogućiti OPG-ima bolje uvjete obavljanja gospodarske djelatnosti.

Rekao je da je namjera ovim zakonom otvoriti mogućnosti proširenja poljoprivrednih djelatnosti te potaknuti OPG-ove na razvoj vlastitih kapaciteta u proizvodnji prehrambenih proizvoda i pružanja usluga u poljoprivredi te s njom povezanih djelatnosti kako bi se što bolje iskoristili znanje, vještine i rad članova OPG-a.

„Naš je cilj je motivirati članove OPG-ova da ostanu u područjima gdje žive i rade te da postupno idemo u proces profesionalizacije kako bismo formirali OPG-e koji će se poljoprivredom baviti u proizvodnom, poduzetničkom i tržišno orijentiranom smislu“, poručio je Plenković.

Istaknuo je da je Vlada Republike Hrvatske pokrenula izradu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, s ciljem da pravno uredi odnose u lancu opskrbe hranom, pojasnivši da se Hrvatska proteklih godina suočila s narušenim trgovačkim odnosima u lancu opskrbe hranom. Dodao je da je jačanjem velikih sustava trgovačkih lanaca došlo do znatnog preustroja trgovine na malo prehrambenim proizvodima, uz gašenje velikog broja malih i srednjih trgovaca, čime se tržišna i gospodarska snaga koncentrirala u okviru desetak trgovačkih lanaca.

„Problem postojanja nepoštenih trgovačkih praksi nastojimo smanjiti jer su brojni poljoprivredni proizvođači i tvrtke iz prehrambene industrije od ovakvih praksi imali štete“, rekao je Plenković.

Pojasnio je da takvo stanje prijeti opstojnosti sektora proizvodnje hrane – proizvođača hrane bez obzira na pravni oblik djelovanja, bilo to obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG), mala, srednja ili velika poduzeća iz poljoprivrede i prehrambene industrije te time nastaju poremećaji u opskrbi hranom u Republici Hrvatskoj.

Predsjednik Vlade podsjetio je i da je se Zakonom o javnoj nabavi dala mogućnost javnim naručiteljima, poput škola, vrtića, bolnica i studentskih centara da prilikom nabave hrane prioritet ima ona hrana koja „od polja do stola“ putuje najviše 48 sati.

„Time potrošači dobivaju kvalitetnu i svježu hranu, a domaći proizvođači unaprijed osiguran plasman svojih proizvoda“, kazao je Plenković.

Istaknuo je da navedeni zakoni čine novi pravni okvir koji bi trebao osnažiti ulogu primarnog sektora i poljoprivrednika u odnosu na prerađivačku industriju, a pogotovo u odnosu na trgovinu, što je i europski trend kojeg Hrvatska slijedi.

Predsjednik Vlade pozdravio je dinamične i angažirane aktivnosti koje provodi Ministarstvo poljoprivrede i ministar Tomislav Tolušić.

„Želimo okvir za proizvodnju hrane, za domaće, konkurentne i samodostatne poljoprivrednike s proizvodima koji će cjenovno pratiti i parirati uvoznim proizvodima te odskakati kvalitetom kako bi bili dostupni hrvatskim potrošačima“, naglasio je Plenković, dodavši da će se na taj način osigurati održivost i razvoj hrvatske poljoprivrede.

Na kraju, predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da je poljoprivreda važan dio ukupnog koncepta domovinske sigurnosti jer su proizvodnja hrane i hrvatska poljoprivreda važne za funkcioniranja svih segmenta države i gospodarske politike.

Uz predsjednika Vlade bili su ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te ministar financija Zdravko Marić.

Nema komentara

Komentiraj