Vlada Saboru uputila Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom

0
72

Danas je u Banskim dvorima održana 71. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su trideset i tri točke dnevnog reda.

Tako je Hrvatskom saboru upućen Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, koji je predstavio ministar državne imovine Goran Marić, kazavši da se njime propisuje što čini državnu imovinu kojom upravljaju Ministarstvo državne imovine i Centar za restrukturiranje i prodaju, čime se jasnije i preciznije definiraju pojavni oblici državne imovine i nadležnosti u upravljanju istima.

„Postojeći zakonski okvir i institucionalni oblici vezani za upravljanje državnom imovinom doveli su do dugogodišnjeg zapuštanja, uništavanja i uzurpiranja državne imovine, ali i do velikog broja neaktivnih nekretnina“, kazao je ministar, izvijestivši da je riječ o 330 bivših vojarni na 50 milijuna četvornih metara zemljišta, 3.470 građevinskih zemljišta ukupne površine 429 milijuna četvornih metara, 3.860 poslovnih prostora, od kojih je 930 praznih, a 210 bespravno korištenih, 80 kampova, više tisuća stanova, garaža i dr.

Ministar Marić naglasio je da je ovaj Prijedlog zakona usmjeren ponajprije na zaštitu i aktivaciju državne imovine kojom upravlja Ministarstvo i to u svrhu poticanja gospodarske aktivnosti i povećanja zaposlenosti, naglasivši da je temelj primjene ovog zakona procjena vrijednosti i javni natječaji.

Navedenim Prijedlogom zakona predlaže da Ministarstvo upravlja zemljištima koja su izdvojena iz poljoprivrednog zemljišta ako se na njima planira izgradnja golf igrališta, hotela, kampova i drugih objekata za pružanje turističkih usluga, usluga sporta i rekreacije ili drugih sličnih objekata komercijalne naravi te zemljištima koja se kao šuma i šumsko zemljište ne izdvajaju iz šumskogospodarskog područja, a na njima se planira izgradnja golf igrališta, hotela, kampova i drugih objekata za pružanje turističkih usluga, usluga sporta i rekreacije ili drugih sličnih objekata komercijalne naravi, uz osnivanje prava građenja, kao šuma posebne namjene ili kao strateški projekt.

Što se tiče strateških i planskih dokumenta, uskladit će se rokovi za njihovo donošenje te njihovo važenje, i to na način da će se propisati važenje Strategije upravljanja državnom imovinom na rok od 7 godina, rok za izradu Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom do 30. studenog tekuće godine za iduću godinu, te rok za izradu izvješća o provedbi Godišnjeg plana do 30. rujna tekuće godine za prethodnu godinu.

Radi veće efikasnosti i bržeg donošenja odluka o upravljanju državnom imovinom, predlaže se ukidanje Povjerenstva za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima. Tako će sve važnije odluke o upravljanju državnom imovinom vrijednosti iznad 7.5 milijuna kuna donositi Vlada Republike Hrvatske, dok će ostale odluke manje vrijednosti donositi ministar državne imovine.

Vezano za Centar za restrukturiranje i prodaju, odredbe o Centru se minimalno mijenjaju na način da se bolje propisuju ovlasti Upravnog vijeća te se mijenja sastav Upravnog vijeća. Za članove Upravnog vijeća su određeni ministri, a ne zamjenici ministara kao do sada, kako bi se na sjednicama Upravnog vijeća mogla voditi kvalitetnija rasprava prilikom odlučivanja.

Prijedlogom zakona omogućit će se efikasnije raspolaganje nekretninama, dionicama i udjelima za koje nije iskazan interes za stjecanje u prvom natječaju na način da će procjene vrijednosti imovine raditi sudski vještaci (koji će biti izabrani putem javne nabave), a njihova procjena će biti početna vrijednost prilikom prvog raspolaganja navedenom imovinom, dok će u slijedećim natječajima ona moći biti smanjena do maksimalno 30 posto odnosno do maksimalno 50 posto od početne vrijednosti iz prvog natječaja.

Također, omogućuje se stavljanje u funkciju nekretnina za koje nisu riješeni imovinsko pravni odnosi (poput bivših odmarališta na hrvatskoj obali koja godinama propadaju) na način da će se navedene nekretnine moći dati u dugoročan zakup čime će se navedene nekretnine konačno staviti u funkciju, a što nije bilo regulirano postojećim Zakonom.

Uređuje se i upravljanje pokretninama kojima upravlja Ministarstvo. Predlaže se da Ministarstvo državne imovine vodi evidenciju državne imovine kojom upravlja te da navedena evidencija nije javni registar, već će se navedeni podaci dostavljati u Središnji registar kojeg će voditi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.

Također, uređuje se i upravljanje privremeno oduzetom imovinom u kaznenim postupcima. Time se u pravni poredak Republike Hrvatske prenose odredbe Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji.

Važna novina Prijedloga zakona o upravljanju državnom imovinom je da će se sve nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske koje su na dan 1. siječnja 2017. godine bile u naravi škole, domovi zdravlja, bolnice i druge ustanove kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i koje se koriste u obrazovne i zdravstvene svrhe, groblja, mrtvačnice, spomenici, parkovi, dječja igrališta, sportsko rekreacioni objekti, sportska igrališta, društveni domovi, vatrogasni domovi, spomen domovi i tržnice upisati u vlasništvo jedinca lokalne ili područne (regionalne) samouprave ovisno u čijoj je nadležnosti osnivanje pojedinih ustanova.

Obrazlažući Prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je da će se njime definirati nadležnost za obavljanje pojedinih poslova uključujući i sve neophodne aktivnosti prilikom realizacije projekata istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda, kao i realizacije projekata skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida u skladu s međunarodnom praksom i EU Direktivama.

Glavni ciljevi koji se planiraju postići kroz taj prijedlog su rješavanje problema dvostruke odnosno preklapajuće nadležnosti prilikom realizacije istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, geotermalnih voda, kao i skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida, a vezanih uz pitanja utvrđivanja rezervi, utvrđivanja eksploatacijskog polja, registra istražih prostora i/ili eksploatacijskih polja, izrade i provjere projekata, građenja i uporabe objekata i postrojenja, izrade planova i izvođenja mjerenja, sanacije prostora, naknade štete, mjera sigurnosti i zaštite, stručne spreme za obavljanje određenih poslova, kao i drugih tehničkih pitanja.

Ministar Tomislav Ćorić predstavio je i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša, pojasnivši da se predloženim izmjenama i dopunama rješavaju pitanja neusklađenosti hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u dijelu koji se odnosi na procjenu utjecaja zahvata na okoliš, sigurnost odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti, integrirano sprječavanje i kontrolu onečišćenja, odnosno industrijskijskih emisija, te štete u okolišu.

Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, kojim se provodi Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine, kojom je utvrđen sustav savjetovanja korisnika u poljoprivredi i šumarstvu, kao jedan od elemenata u provedbi Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije.

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić pojasnila je da se ovim izmjenama mijenjaju odredbe koje su se dosad u praksi pokazale na određeni način nedjelotvorne ili nedovoljno životne.

Najvažnija odredba koja se mijenja je odredba kojom se ukida obveza u postojećem zakonu, a koja kaže da u slučaju otvaranja nove poduzetničke zone jedinica lokalne samouprave može zatražiti, odnosno zahtijevati darovanje državnog zemljišta samo ako u krugu od 20 kilometara ne postoji zona čija je popunjenost manja od 66 posto.

Na ovaj način stvorena je situacija da jedinice lokalne samouprave koje imaju veću potražnju bilo za proširenjem postojeće zone bilo za osnivanje nove to eventualno ne mogu učiniti ako u krugu od 20 kilometara postoji određena zona koja nije popunjena.

Potpredsjednica Vlade izvijestila je da osnivači poduzetničke infrastrukture mogu biti i fizičke osobe, a ne kao do sada samo pravne osobe, a koje provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić pojasnio je da se Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti uređuje da zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu praksu na osnovi zakupa iz članka 215. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i članka 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti mogu zdravstvenu djelatnost nastaviti obavljati u privatnoj praksi u prostoru doma zdravlja, odnosno ljekarničke zdravstvene ustanove, u kojem su obavljali tu djelatnost najkasnije do 31. prosinca 2018. godine.

Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima te Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani.

Vlada je prihvatila Informaciju Savjeta za pregovore s Mol Hungarian Oil&Gas PLC vezano uz mogući otkup dionica koje drži Mol Hungarian Oil&Gas PLC u INA-Industrija nafte d.d., Zagreb.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković kazao je da će Vlada ponuditi suradnju ključnim, uglednim svjetskim financijskim institucijama koje se bave takvim poslovima te da će nakon temeljite analize odabrati savjetnika.

Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da su konkretni zadaci savjetnika podijeljeni u tri faze i to na zadatke u fazi pripreme za transakciju, fazu izvršenja transakcije kupnje dionica te potencijalno na fazu izvršenja transakcije naknadne prodaje dionica.

Izvijestio je da će Vladin poziv za angažman savjetnika biti poslan na 18 adresa, no ponude će moći podnijeti i drugi, a rok za dostavu ponuda je 15. siječnja 2018. godine. Nakon toga Vlada će detaljno analizirati i ponude i sukladno tome postupati dalje.

Vlada je na sjednici donijela i Odluku o osnivanju Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti, kojim predsjeda predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

„Zadaća Povjerenstva je da se što angažiranije pristupi obrazovnoj reformi i svemu onome što je važno za budućnost Hrvatske, znanje naših mladih i njihovu konkurentnost na tržištu rada. Očekujem prvi sastanak idući četvrtak prije sjednice“, kazao je predsjednik Vlade.

Donesena je i Odluka o prestanku važenja Odluke o uvođenju naplate cestarine za uporabu tunela Sveti Ilija, a primjenom ove Odluke upravljanje i održavanje tunela Sveti Ilija preuzet će društvo Hrvatske ceste d.o.o.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković podsjetio je da je Odluka o naplati cestarine za uporabu tunela Sveti Ilija (na državnoj cesti DC 532) donesena u svrhu osiguravanja financijskih sredstava održavanja samog tunela, kao i povrata troškova nastalih njegovom izgradnjom, budući da je izgradnja tunela Sveti Ilija financirana najvećim dijelom iz kredita.

Ministar je izvijestio da je Splitsko-dalmatinska županija predložila ukidanje cestarine na korištenje tunela Sveti Ilija, prvenstveno da bi se lokalnom stanovništvu olakšalo kretanje, te samim tim potaknula njihova gospodarska djelatnost, što bi doprinijelo i demografskom oporavku područja Imotske krajine.

Vlada je izmijenila i Uredbu o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje.

Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da se predloženom Uredbom mijenjaju samo visine trošarine na cigarete i iznos minimalne trošarine na cigarete i time se ispunjava obveza koja proizlazi iz Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kojim je Republici Hrvatskoj odobreno prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2017. godine za dostizanje minimalne trošarine na cigarete. Predlaže se visina trošarine na cigarete i to: specifična trošarina u iznosu od 310,00 kuna za 1000 komada cigareta, proporcionalna trošarina 34% od maloprodajne cijene cigareta te minimalna trošarina na cigarete u iznosu od 696,00 kuna za 1000 komada cigareta.

S ovakvom korekcijom iznosa specifične i proporcionalne te povećanjem minimalne trošarine na cigarete, fiskalni učinak povećanja prihoda u državnom proračunu po osnovi trošarine na cigarete iznosi 163.892.856 kuna za 2018. godinu, što znači da je riječ o rastu od 3,79 posto.

Ministar Marić kazao je da ukupni utjecaj ovoga povećanja trošarine na maloprodajne cijene cigareta niti u kojem slučaju nije veći od 1 kune.

Predsjednik Vlade Plenković podsjetio je da se u Hrvatskoj godišnje rodi 38 tisuća ljudi, a broj umrlih je 52 tisuće, dok od posljedica pušenja godišnje umre oko 14.000 ljudi, što je grad veličine Makarske.

Donesena je i Odluka o podmirenju dijela troškova potrebnih za legalizaciju građevina u romskim naseljima Lončarevo, Piškorovec, Pribislavec, Orehovica i Sitnice u Međimurskoj županiji, kojom bi se Međimurskoj županiji iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu odobrila isplata iznosa od 1.881.821,28 kuna.

Dana je suglasnost Gradu Makarskoj za zaduženje kod zajmodavaca – vlasnika zemljišta Srđana Letice i drugih, u iznosu od 5.604.000,00 kuna, s rokom otplate robnog zajma od 3 godine, kojim će se realizirati kupnja zemljišta za izgradnju javnog Trga na Zelenki.

Suglasnost je dana i Gradu Zagrebu za zaduženje kod Zagrebačke banke d.d., Zagreb u iznosu od 250.000.000,00 kuna, a sredstva će se koristiti za financiranje investicijskih projekata

Također, dana je suglasnost i Gradu Varaždinu za zaduženje kod Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb u iznosu od 11.610.000,00 kuna, a sredstva će se koristiti za financiranje kapitalnog projekta „Kupnja bivše Varteksove robne kuće za potrebe Gradske knjižnice i čitaonice“.

Vlada je dala suglasnost i Agenciji za mobilnost i programe Europske unije za sklapanje ugovora o zakupu poslovnoga prostora ukupne površine 1.138,32m2, sa zakupodavcem Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža.

Prihvaćeno je Izvješće o provedenoj politici koncesija za 2016. godinu, kao i Godišnje izvješće o radu Ureda za sprječavanje pranja novca za 2016. godinu.

Na sjednici je raspravljena i Uredba o objavi Protokola o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u traženju nestalih osoba te je prihvaćen Nacrt protokola o suradnji između Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe i Komisije za nestale osobe Vlade Crne Gore.

Nema komentara

Komentiraj