“Odlučni smo i angažirani na ključnim pitanjima za Hrvate koji žive izvan Hrvatske”

0
87

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je danas na otvorenju Konstituirajuće sjednice 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske čine najugledniji predstavnici hrvatskih zajednica iz cijeloga svijeta, ali i predstavnici najznačajnijih institucija u Republici Hrvatskoj. Savjet Vladi pomaže u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate koji žive izvan njenih granica. Novi su članovi Savjeta imenovani na sjednici Vlade Republike Hrvatske u rujnu 2017. godine.

Pozdravljajući nazočne, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković rekao je kako vjeruje da će zaključci i prijedlozi formulirani na ovoj sjednici pridonijeti statusu Hrvata koji žive izvan Hrvatske.

Zahvalio je državnom tajniku Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonku Milasu i njegovom timu na svemu onome što rade u pogledu povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske, poručivši da je to jedna od ključnih zadaća Vlade.

Naglasio je da Vlada želi jedinstvo hrvatskoga naroda, odnosno hrvatskih državljana, gdje god oni živjeli te je, u tom kontekstu, istaknuo važnost aktivnosti Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i ostalih institucija za osjećaj povezanosti, privrženosti i uključenosti u politički i društveni život zemlje.

„Identitetska pitanja, pitanja vrijednosti i pitanja ljubavi prema domovini te sve ono što vas čini jednakopravnim dijelom hrvatskoga društva, sada na kraju trećega desetljeća naše samostalnosti, moraju biti dio zajedničkih aktivnosti  i zajedničkih napora. Važno je, ne samo da imate osjećaj, nego da u konkretnim projektima vidite ulogu hrvatske države, koja svojim programima, projektima i proračunskim sredstvima pomaže aktivnosti naših organizacija i udruga diljem svijeta“, poručio je predsjednik Vlade.

Kazao je da je u prvih godinu dana svoga mandata posjetio mnoge zemlje te istaknuo da je fokus svakog od tih posjeta bio, uz odnose s državom primateljicom ili međunarodnom organizacijom koja u njoj ima sjedište,  kontakt s Hrvatima koji žive u toj zemlji.

„U bilo kojem dijelu svijeta u kojem smo se našli u proteklih godinu dana uvijek smo imali i vremena i želje i namjeru da osluhnemo kakvo je raspoloženje hrvatske zajednice u tim zemljama“, rekao je.

Njegov je dojam, kazao je, da je problematika koja se ističe u tom dijalogu uvijek vrlo slična i vrlo zajednička. Stoga je Vlada definirala tri točke prioritetne točke u aktivnostima afirmacije hrvatskoga iseljeništva.

Prva se odnosi na administrativno-pravne poslove, primjerice postupak stjecanja hrvatskoga državljanstva ili općenito pitanje brzine i učinkovitosti konzularnih usluga.

Drugo je pitanje ostvarivanje biračkoga prava, pri čemu je podsjetio da se nakon izmjena Ustava Republike Hrvatske iz 2010. godine glasovanje može organizirati isključivo u gradovima gdje postoje sjedište hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, što mnogima stvara prepreke pri sudjelovanju na izborima. Naglasio je da je taj problem potrebno adresirati jer se njime ugrožava načelo jednakosti biračkoga prava, a kao primjer te nejednakosti naveo je da netko mora prijeći i do 1000 kilometara do svoga biračkoga mjesta, dok je nekome ono udaljeno dvije minute.

Treća točka je poboljšanje suradnje u kontekstu promicanja hrvatske kulture, jezika i baštine. Važnim je iskorakom u tom kontekstu ocijenio Sporazum između Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu kojim se uspostavlja okvir za daljnje poticanje zajedništva Hrvata izvan Hrvatske. Tim je sporazumom osigurana posebna kvota od 100 upisnih mjesta na studijskim programima Sveučilišta u Zagrebu za pripadnike hrvatske manjine i hrvatskog iseljeništva. Također, sljedeće akademske godine počet će i diplomski studij iseljeništva na Hrvatskim studijima.  Uz fond stipendija za studente, to će pridonijeti i povratku jednoga dijela Hrvata koji žive izvan Hrvatske.

Najavio je da će Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske raditi na ključnim pitanjima hrvatskih škola u inozemstvu.

Istaknuo je da je Hrvatima u Bosni i Hercegovini ove godine osigurano 750 stipendija za brojne programe. „Cilj je državne politike skrbiti o Hrvatima u Bosni i Hercegovini na način da budu jednakopravni, što Vlada Republike Hrvatske čini kontinuirano“, poručio je.

Slično je i u krugu zemalja u našem susjedstvu, gdje su Hrvati manjina, a s jednakim interesom pratimo i sve ono što se zbiva u puno daljim zemljama, naglasio je predsjednik Vlade.

Poručio je da je Vlada Republike Hrvatske odlučna i angažirana na ovoj temi te dodao da stoji na raspolaganju pripravna riješiti sva otvorena pitanja na zajedničku dobrobit.

Uz  predsjednika Vlade sjednici je nazočila i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Nema komentara

Komentiraj