Predsjednik Vlade: Uloga Hrvata u Bosni i Hercegovini ostaje ključna za njenu funkcionalnost, opstojnost i budućnost

0
131

Otvarajući današnju, 68. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković najavio je da će se u Osijeku sutra također održati sjednica Vlade, s nizom točaka koje se odnose na Grad Osijek i Osječko-baranjsku županiju, ali i brojne druge projekte u okviru Projekta za Slavoniju, Baranju i Srijem.

Najavio je tri točke dnevnog reda današnje sjednice koje se odnose na izjašnjavanje o amandmanima na Prijedlog državnog proračuna za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020., zatim na amandmane na Konačni prijedlog zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji te isplatu materijalnih prava i drugih naknada i visinu osnovice za obračun plaće u javnim službama.

Također je kazao da će se nakon sjednice održati radni sastanak članova Vlade na temu apsorpcije europskih fondova i provedbe Nacionalnog programa reformi.

Još je jednom, u ime Vlade Republike Hrvatske i svoje osobno, izrazio sućut obitelji Slobodana Praljka. „To je događaj bez presedana pogotovo za bilo koje međunarodno sudište. On je, na neki način, uputio poruku o tome što misli i kako doživljava presudu koja je, i po našem sudu, nepravedna i za šestoricu Hrvata iz Bosne i Hercegovine i uopće za hrvatski narod, ali isto tako i za onaj dio gdje se aludira na određene elemente povezanosti tadašnjeg državnog vrha Republike Hrvatske s ratnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini“, poručio je predsjednik Vlade.

Ponovio je da je Republika Hrvatska prijateljska i susjedna zemlja Bosne i Hercegovine te da je hrvatski narod, zajedno s Bošnjacima, na referendumu u ožujku 1992. bio ključan za odluku o samostalnosti i neovisnosti te zemlje.

„Potpora koju je Hrvatska davala Bosni i Hercegovini za vrijeme ratne agresije i projekta velikosrpskog Miloševićevog režima bila je stalna, kontinuirana, humanitarna, politička i vojna. Hrvatska je skrbila za stotine tisuća izbjeglica iz Bosne i Hercegovine niz godina, ne gledajući tko je koje nacionalnosti, a i da ne govorimo o Washingtonskom sporazumu, Splitskoj deklaraciji, prekretničkoj ulozi operacije Oluja za totalnu promjenu ravnoteže na terenu, što je kasnije omogućilo da zajedno Armija Bosne i Hercegovine, Hrvatsko vijeće obrane i Hrvatska vojska oslobode velike dijelove Bosne i Hercegovine i da se omogući Daytonsko-pariški mirovni sporazum i mir”“, naglasio je predsjednik Vlade Plenković.

Poručio je da uloga Hrvata u Bosni i Hercegovini ostaje ključna za njenu funkcionalnost, opstojnost i budućnost i to na način da budu ravnopravan konstitutivni narod. „Na tom će tragu Republika Hrvatska davati snažnu potporu Bosni i Hercegovini i Hrvatima u Bosni i Hercegovini“, istaknuo je.

Dodao je da će Hrvatska nastojati postojećim pravnim i političkim mehanizmima vidjeti što može napraviti u osporavanju određenih dijelova jučerašnje presude.

„Istodobno, želim još jednom čvrsto poručiti da Republika Hrvatska izražava sućut svim žrtava svih zločina koji su počinjeni u Bosni i Hercegovini“, kazao je.

Predsjednik Vlade naglasio je da Haaški sud sudi pojedincima, a ne državama i odgovornosti država. „S te strane za Republiku Hrvatsku nema nikakvih elemenata koji bi utjecali na nekakvu njenu odgovornost“, kazao je i dodao da presude Haaškog suda moraju pridonijeti procesu utvrđivanja istine i pomirbe.

„Ukoliko su te presude nekada bazirane na činjeničnom stanju koje, po našem sudu u ovom slučaju nije utvrđeno u cijelosti sa svih aspekata i ako su doživljene nepravedno, posebno u nekim svojim elementima, onda to nažalost nije dobro“, naveo je.

Podsjetio je da se Hrvatska se triput, 2006. 2016. i 2017., pokušala uključiti u ovaj postupak u svojstvu prijatelja suda, ali je to svaki puta odbijeno.

“Mislim da smo kao država u ovom postupku pokušali dati maksimalan napor da se pridonese informacijama i dokazima koje bi proširile vidike sudaca u ovom predmetu. Nažalost, to nije uvaženo, ali ipak onaj odgovor iz 2016. vrlo jasno ide u prilog toga da se ne može govoriti o bilo kakvoj odgovornosti hrvatskoga državnog vrha iz devedesetih godina”, zaključio je predsjednik Vlade.

Nema komentara

Komentiraj