Premijer u Saboru: Nastavljamo transparentno s procesom restrukturiranja Agrokora i želimo očuvanje radnih mjesta

0
101

Hrvatski sabor je svoju petu sjednicu u ovom sazivu započeo Aktualnim prijepodnevom na kojem su predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri odgovarali na pitanja saborskih zastupnika. Ukupno je postavljeno trideset i devet pitanja.

Odgovarajući na pitanje o poslovanju tvrtke Agrokor, predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da je Zakon o trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku donio Sabor u okolnostima kada je najveća kompanija došla u situaciju da padne pod stečajni zakon. Istaknuo je da je donošenjem tog zakona došlo do novog elementa povjerenja kod kreditora koji su bili spremni ponuditi svježu likvidnost i novac na temelju kojeg je regenerirano poslovanje te su isplaćivani radnici, dobavljači i poljoprivrednici.

„Uključili smo u proces restrukturiranja svjetski priznate revizorske kuće i konzultante, na način da sve što se u kompaniji radi je u cijelosti transparentno“, naglasio je Plenković.

Predsjednik Vlade kazao je da na webu Ministarstva gospodarstva poduzetništva i obrta postoje mjesečna izvješća koje izvanredni povjerenik podnosi.

Kazao je kako očekuje nastavak procesa restrukturiranja Agrokora s ciljem da se očuvaju radna mjesta.

„Uostalom, oporbi sam pružio ruku suradnje na ovoj krupnoj temi, ali ona ju je odbila. Pitam se što bi bilo s Agrokorom i s turističkom sezonom da ste vi iz SDP-a kojim slučajem bili na vlasti“, podsjetio je Plenković, dodavši da je za proces restrukturiranja pred nama još devet mjeseci i da će se raditi transparentno, stručno i odgovorno u interesu hrvatskih građana.

Predsjednik Vlade u Saboru je istaknuo da Hrvatsku vidi u okviru onih zemalja koje su najdublje integrirane u europski proces.

„Stoga kanim Hrvatsku pozicionirati među države koje će biti jezgra Europe, štiteći nacionalne interese, razumijevajući promijenjeni globalni kontekst i vjerujući da su odgovori na globalna pitanja lakši i jednostavniji za zemlje poput naše ukoliko smo dio europskoga projekta. Hrvatska vlada želi da budemo među onima koji si dio centra europske politike i centra europske moći“, poručio je Plenković.

Naglasio je kako su dva ključna izazova pred Hrvatskom – ispunjavanje kriterija za ulazak u Schengen i priključivanje Eurozoni.

„Čuli ste u govoru predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera o stanju EU da je potaknuo Hrvatsku na nastavak ispunjavanja tehničkih kriterija za ulazak u Schengen. Na ulazak smo se obvezali i to ćemo i napraviti. Uostalom, on je za nas itekako koristan. Glede priključivanja Eurozoni, i HNB i Vlada rade temeljite analize koje tek trebamo predstaviti“, naveo je Plenković.

O problemu registracije škola u kojima se nastava izvodi na jeziku i pismu srpske nacionalne manjine na istoku Hrvatske govorila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Naglasila je da sva djeca u Republici Hrvatskoj trebaju imati jednake prilike neovisno radi li se o odgoju i obrazovanju na hrvatskom jeziku i pismu ili jeziku i pismu nacionalnih manjina. Ministrica je podsjetila da je posljednjim Zakonom o odgoju i obrazovanju uređeno da se nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina izvodi u manjinskim školama ili u hrvatskim školama u kojima se ustrojavaju razredni odjeli za nacionalne manjine. Dodala je da je izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju koje su donesene krajem 2014. godine otvorena mogućnost da u školama u kojima se nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine pod određenim uvjetima dođe do prijenosa osnivačkih prava na jedinicu lokalne samouprave.

Ministrica Divjak izvijestila je da je o ovoj temi razgovarala s predstavnicima srpske nacionalne manjine. Ocijenila je važnim da se razgovori nastave te da u njima sudjeluju i predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kako bi se pronašla rješenja koja će omogućiti jednaka prava djeci pripadnicima srpske nacionalne manjine i djeci hrvatske narodnosti.

Upitan o poreznoj reformi, ministar financija Zdravko Marić kazao je da će u nastavku mandata raditi na uvjetima za dodatno porezno rasterećenje, istaknuvši da su u prvih 6 mjeseci ostvareni povijesni rezultati. Naveo je primjer deficita koji je za 800 milijuna kuna manji u odnosu isto razdoblje prethodne godine. „Naš cilj je nastavak postizanja stabilnosti javnih financija“, poručio je ministar Marić.

Govoreći o mogućem otkupu dionica INA-e od MOL-a, predsjednik Vlade Plenković kazao je da je nedavno, na preporuku savjeta, donesena odluka da se krene u odabir međunarodnog savjetnika. Rekao je da je jedna od opcija i privatizacija dijela HEP-a, što je u javnosti nekoliko puta bilo raspravljeno. Predsjednik Vlade želi da odluka o tome bude donesena nakon što se sagledaju svi aspekti.

„Naš cilj je da INA bude kompanija koja može biti dugoročno održiva i cijeli taj proces zahtjeva dugi dijalog s drugom stranom. Mi ćemo kroz natječaj, koji će uskoro biti objavljen, i nakon preporuka i analiza donositi daljnje odluke o ovoj temi“, zaključio je Plenković.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević podsjetio je da Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, koja je donesena nakon 15 godina, prepoznaje nove ugroze i rizike, kao i potrebu za uvezivanjem svih sastavnica sustava. Istaknuo je da Hrvatskoj treba partnerstvo za sigurnost, iz kojeg treba proizaći djelotvoran, efikasan i racionalan sustav domovinske sigurnosti. Potpredsjednik Vlade Krstičević posebno se zahvalio vojnicima na pruženoj pomoći građanima u dijelovima Hrvatske koji su bili zahvaćeni požarima i poplavama. „Naša zadaća je sigurnost i bez sigurnog društva nema razvoja“, zaključio je potpredsjednik Vlade.

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić osvrnula se na poruku predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera da Hrvatska zaslužuje članstvo u schengenskoj zoni.

Naglasila je da ta velika i važna poruka svakako daje odličan okvir i vjetar u leđa da se ulazak Hrvatske u Schengen dogodi u mandatu ove Komisije i svakako u mandatu ove Vlade.

Kazala je da ulazak u schengenski prostor na prvom mjestu znači ulazak u veću zonu sigurnosti. „U vremenu radikalizma, terorizma i svih ugroza, mislimo da je sigurnost ono što preokupira i hrvatske građane, građane Europe i građane svijeta“, dodala je potpredsjednica Vlade.
Pojasnila je da je za Hrvatsku od iznimnog značaja da sljedeće godine završi proces tehničkih pripremi i to će svakako biti gotovo.

„MUP će za to biti spreman i Ministarstvo vanjskih poslova bit će spremno u dijelu vizne politike. A što se tiče lobiranja, naravno, to smo radili i prije, radit ćemo dalje“, poručila je potpredsjednica Vlade.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković odbacio je mogućnost da Bosna i Hercegovina zaustavi izgradnju Pelješkog mosta.

„Mislim da ćemo sve što treba s naše strane objasniti našim prijateljima u BiH i realizirati projekt. Ugovor o granici iz 1999. godine nije ratificiran, ali to je projekt koji će se realizirati i u suglasju sa BiH stranom“, poručio je.

Upitan o porezu na nekretnine, Plenković je podsjetio da je Vlada u Hrvatski sabor uputila Zakon u kojem su brisane odredbe vezane uz porez na nekretnine.

„Poreza ne nekretnine neće biti, Vlada je donijela takvu odluku“, kazao je.

Ministar Tomo Medved naglasio je danas da je rasvjetljavanje sudbina nestalih jedna od najvećih zadaća Ministarstva hrvatskih branitelja. Pojasnio je da se traga za 1.533 nestale osobe te za posmrtnim ostacima 419 osoba. „Osnažili smo suradnju s obiteljima i udrugama , kao i međuresornu suradnju“, kazao je ministar.

Odgovarajući na upit zastupnika Joška Klisović, predsjednik Vlade Andrej Plenković pojasnio je da na razini Europske unije postoji zajedničko stajalište iz 2007. godine, koje vrlo jasno obvezuje države članice, pogotovo one koje su već članice OECD-a, da podupiru ambicije drugih članica Europske unije, nečlanica OECD-a.

„Takav stav Slovenije i Mađarske je protivan zajedničkom stajalištu Europske unije. Ja ga doživljavam krivim, pogrešnim i sigurno nedobronamjernim. I mi ćemo u razgovorima s mađarskom stranom svakako htjeti da se takav stav promijeni. Hrvatska i Mađarska mogu imati otvorena pitanja, ali izrijekom dati do znanja protivljenje članstvu Hrvatske u OECD-u nije dobro i to smo jasno dali do znanja i našem novom veleposlaniku u Mađarskoj da takvu poruku prenese“, poručio je predsjednik Vlade.

Predsjednik Vlade je ocijenio da vrlo kompleksni odnosi koje danas imamo s Mađarskom, na ovaj su ili onaj način su uvjetovani dinamikom rješavanja pitanja INA MOL, a ,“on se sada prelio kao ‘ring’ OECD-a, pa u ring Europskog suda za ljudska prava, pa u ring Europskog suda u Luxembourgu, a ranije i u Interpolu“.
„Ja to vidim kao nastavak multilaterizacije pitanja INA-e od strane Mađarske u različitim forumima. Nastojat ćemo u dijalogu s Mađarskom prije svega otkloniti takav stav, a s druge strane rješavati pitanje INA-e MOL-a“, zaključio je Plenković.

Nema komentara

Komentiraj