Proteklog tjedna premijer Plenković u vrlo važnom posjetu Svetom Ocu Franji; razgovaralo se o bilateralnim odnosima, predsjedanju EU-om i globalno važnim pitanjima

0
103

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u službenom posjetu Svetoj Stolici. Sa Svetim Ocem Franjom i državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom razgovarao je o programu hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU-a, odnosima Hrvatske i Svete Stolice, situaciji u jugoistočnoj Europi te ostalim, globalno važnim temama poput međureligijskog dijaloga, demografskih izazova, borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti te klimatskih promjena.

Ovo je drugi službeni posjet predsjednika Vlade Plenkovića u mandatu, nakon posjeta 2017. godine. Premijer Plenković kazao je da se radi o dvije različite prigode. Dok je prvi posjet u prigodi kraja prve godine njegovoga mandata na čelu hrvatske Vlade, drugi službeni posjet dolazi u trenutku hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije.

Stoga je današnji sastanak iskoristio kako bi izvijestio Svetoga Oca o predsjedanju Hrvatske Vijećem Europske unije, prioritetima u tih šest mjeseci te ostalim temama važnim za budućnost Europe i Hrvatske – od gospodarskih i infrastrukturnih pitanja, do povezivanja, pitanja sigurnosti i globalnim temama.

Bilo je riječi, dodao je, i o temama o kojima Sveti Otac posebno vodi računa, kao što je borba protiv nejednakosti na globalnoj razini, suzbijanje siromaštva, klimatske promjene i pitanje društvene solidarnosti.

Odnosi Hrvatske i Svete Stolice dobri i kvalitetni, bez otvorenih pitanja

Odnosi između Hrvatske i Svete Stolice ocijenjeni su zaista dobrima i kvalitetnima, bez otvorenih pitanja, kazao je premijer Plenković koji je i ovu prigodu iskoristio da Svetoga Oca pozove u posjet Hrvatskoj.

Novinare je zanimalo je li na sastanku bilo riječi o kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca, a premijer Plenković kazao je da je i Svetome Ocu i kardinalu Parolinu ponovio stav Hrvatske te dodao kako očekuje da se cijela procedura dovrši u okviru Katoličke crkve.

Razgovarali su i o situaciji u regiji te u tom kontekstu najavljenom Zagrebačkom summitu, koji će se održati u svibnju, tijekom hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU, a čija će glavna tema biti perspektiva daljnjeg proširenja EU na zemlje jugoistoka Europe.

“Šaljemo jednu snažnu poruku nama susjednim državama, poruku Hrvatske koja je jedina iz skupine zemalja jugoistočne Europe prešla za drugu stranu stola prije sedam godina i sada predsjeda Europskom unijom”, rekao je predsjednik Vlade i dodao da se radi o izrazito važnim postignućima Hrvatske.

Istaknuo je da Hrvatska želi taj summit u 2020. učiniti temeljem za dinamičnije odnose svih država jugoistoka Europe s Europskom unijom.

“Naravno da to nailazi na odobravanje jer dijelimo stav da samo agilnom politikom i aktivnim uključenjem možemo potaknuti reformske procese, dosegnuti vrijednosti i standarde i, naravno, gospodarske i institucionalne reforme koje su nužne. S te sam strane izrazio i naša očekivanja da se, uoči Zagrebačkog summita, se riješi i pitanje otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom”, poručio je premijer Plenković.

Sveta Stolica i Hrvatska žele stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine

Bilo je riječi i o Bosni i Hercegovini, a premijer Plenković istaknuo je da Hrvatska izrazito vodi računa o odnosima s tom zemljom, posebno o položaju Hrvata kao ravnopravnog, konstitutivnog naroda, te dodao da i o toj temi nailazi na razumijevanje u Svetoj Stolici.

Podsjetio je da je s državnim tajnikom kardinalom Parolinom o toj temi detaljnije razgovarao tijekom njegovoga posjeta Hrvatskoj 2017. godine.

“Oni su u cijelosti informirani o svemu što se događa, znaju naše pozicije, shvaćaju koliko je to nama važno, razumiju položaj Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, žele prije svega stabilnost, dijalog i napredak Bosne i Hercegovine”, kazao je premijer Plenković.

Novinare je zanimalo i što je premijer Plenković poklonio papi Franji, a premijer je kazao da mu je ovoga puta poklonio raspelo hrvatskoga kipara Damira Mataušića te Drugi beramski brevijar, a od Svetoga Oca dobio je medalju s ključnim porukama solidarnosti i suradnje te nekoliko njegovih knjiga i tiskani primjerak Povelje o ljudskom bratstvu koju su papa Franjo i veliki Imam kairskog sveučilišta Al-Azhar potpisali 4. veljače prošle godine.

Hrvatski model suradnje s vjerskim zajednicama primjer drugim zemljama

Premijer Plenković prije nekoliko je dana sudjelovao na Međunarodnoj konferenciji “Ljudsko bratstvo – temelj sigurnosti i mira u svijetu”, u organizaciji Lige Muslimanskog Svijeta (Rabita) i Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj u suradnji s Hrvatskom biskupskom konferencijom, a u okviru programa predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, nakon koje je u Banskim dvorima primio generalnog tajnika Lige šeika dr. Muhammeda bin Abdula Karima Al Issu te predstavnike Islamske zajednice u Hrvatskoj, na čelu s predsjednikom Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftijom Hasanovićem.

“Na taj smo način poslali jednu veliku poruku da kroz naše predsjedanje ne samo da koristimo jedan jako dobar model koji imamo u odnosu između hrvatskih vlasti i Islamske zajednice u republici Hrvatskoj, nego taj model služi i kao primjer drugim europskim zemljama”, poručio je premijer Plenković.

Upitan je li sa Svetim Ocem razgovarao o statusu Kotorske biskupije, predsjednik Vlade rekao je da jest te pojasnio da je tu temu detaljnije otvorio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u razgovoru s kardinalom Parolinom.

Razgovarali su i o globalnom problemu migracija, odnosno kako prevenirati nezakonite migracije i kako urediti one zakonite te kako izbjegavati situacije u kojima zemlje koje su pogođene ratovima, siromaštvom i drugim nestabilnostima utječu na velika migracijska kretanja koja su značajno izmijenile političku arhitekturu Europe prije pet godina.

Najintenzivniji period hrvatske vanjskopolitičke aktivnosti

U kontekstu ovoga posjeta, koji dolazi u trenutku hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU-a, predsjednik Vlade podsjetio je na brojne europske aktivnosti u proteklih šest tjedana, između ostalih izdvojivši sastanak s talijanskim premijerom Conteom, njemačkom kancelarkom Merkel, francuskim predsjednikom Macronom, sastanak na vrhu Prijatelja kohezije u Portugalu, predstavljanje hrvatskoga predsjedanja u Strasbourgu, posjet predsjednika Europskoga vijeća Charlesa Michela, kao i cijele Europske komisije Hrvatskoj.

“Ovo je jedan od najintenzivnijih perioda hrvatske političke, diplomatske i vanjskopolitičke aktivnosti uopće”, poručio je predsjednik Vlade Plenković.

Susret s Parolinom

Predsjednik Vlade Plenković sastao se i s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom. Razgovarali su o daljnjem jačanju suradnje Hrvatske i Svete Stolice, dijalogu koji Vlada RH vodi s Katoličkom Crkvom i vjerskim zajednicama u Hrvatskoj te prioritetima hrvatskog predsjedanja, kao i nadolazećem Zagrebačkom sastanku na vrhu koji će odrediti daljnu dinamiku proširenja EU-a.

Uz predsjednika Vlade u službenom posjetu Svetoj Stolice bili su i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Nema komentara

Komentiraj