U Poljskoj počinje 8. forum poljskih i hrvatskih regija

0
34

„Ovaj je Forum najbolji pokazatelj kako bi zemlje unutar Europske unije trebale surađivati, stvarati prijateljske odnose, razmjenjivati iskustva i biti primjer jedne drugima“, uvodno je istaknuo predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk.

Osmi susret poljskih i hrvatskih regija održava se od 12. do 14. rujna u gradu Zielona Góra u Lubuškom vojvodstvu. Tematske odrednice Foruma nastavljaju se na zaključke VII Foruma poljskih i hrvatskih regija održanog u Poreču 2018. godine, a odnose se na strateško planiranje razvoja poljskih i hrvatskih regija do 2030. godine, inovacije u gospodarstvu, digitalizaciju javne uprave i javno-privatno partnerstvo. „Ove teme su bitne jer su hrvatska i poljska regionalna samouprava pokretači gospodarskog razvoja koji počinje u lokalnoj zajednici i preslikava se na nacionalnu razinu. A bez navedenih tema nema niti gospodarskog razvoja. Stoga, županije teže ostvariti sve mogućnosti koje im se pružaju i koje velikim dijelom i same stvaraju“, rekao je Pauk.

Lubuško vojvodstvo jedino je vojvodstvo na čijem je čelu žena – gospođa maršal Elżbieta Polak. „Ponosna sam što suradnja poljskih i hrvatskih regija traje kontinuirano, osobito uzimajući u obzir da smo proteklih godina povezali različite regije kroz teme koje odgovaraju potrebama s terena. Najvažnije je što učimo kako znanja o regionalnoj politici koristiti unutar nove financijske omotnice koja čeka Europu nakon 2020“, istaknula je Polak.

Inicijator ideje o povezivanju poljskih vojvodstava i hrvatskih regija je Jacek Protas, sadašnji potpredsjednik Odbora za lokalnu samoupravu i regionalnu politiku u Sejmu, a tadašnji maršal mazovjeckog vojvodstva: „U doba pokretanja naše suradnje, Republika Hrvatska ulazila je u Europsku uniju i drago mi je što smo mogli biti uzor i stariji brat s obzirom na to da i sami znamo koliko je važno organizirano pristupiti ispunjavanju svih potencijala. Vojvodstva i županije od tada imaju bilateralnu suradnju – suradnju koja je otvorena, a zbog toga i plodna“.

Skup je podržao Tomislav Vidošević, veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Poljskoj, ističući da su poljski turisti prošle godine bili četvrti najčešći posjetitelji Republike Hrvatske, ali i da je ideja u daljnjem razvoju poljsko-hrvatskih odnosa iskorištavanje poduzetničkih potencijala i ulaganje u Hrvatsku.

Kroz četiri panela raspravljat će se o budućnosti kohezijske politike, s naglaskom na smanjenja sredstava koja se odnose na regije, ali i nova pravila u sufinanciranju, zakonskoj regulativi javno-privatnog partnerstva, ali i digitalizaciji te inovacijama u gospodarstvu.

Složni oko budućnosti kohezijske politike

Europska kohezijska politika postala je najvažniji katalizator društveno-ekonomskog razvoja novih država članica Europske unije, uključujući Poljsku i Hrvatsku. Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF) izvor su financiranja za oko 50% vrijednosti javnih ulaganja. Decentralizirani model provođenja kohezijske politike omogućio je izgradnju moderne regionalne politike u tim zemljama. Europska unija programira svoje politike i proračun tijekom višegodišnjeg vremenskog razdoblja, a sljedeće je za 2021.-2027., što je i bio fokus panela „Kohezijska politika 2021.-2027. – nade, očekivanja, realnost“, u kojemu su sudjelovali predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk, zamjenik župana Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo te zamjenik župana Varaždinske županije Tomislav Paljak.

Ključna pitanja odnosila su se na sufinanciranje od strane država korisnica unutar ESIF fondova. Naime, Europska komisija predlaže povećanje vlastitog doprinosa s 15% na 30% , što predstavlja izazov za slabije lokalne samouprave te mala i srednja poduzeća. „U Dubrovačko-neretvanskoj županiji provodimo dva velika infrastrukturna projekta od nacionalne važnosti – obnovu Zračne luke Dubrovnik i izgradnju Pelješkog mosta, uz što kao županija pripremamo manje infrastrukturne projekte, a država nam „uskače“ s 15%. Upravo zbog njihove značajnosti, važno je da stopa sufinanciranja ostane prihvatljiva jedinica regionalne samouprave s ograničenim mogućnostima financiranja iz vlastitog proračuna“, istaknuo je zamjenik Cebalo.

Potencijalna rješenja ove intervencije u budućnosti predsjednik Zajednice županija Goran Pauk vidi u toleriranju iznosa sufinanciranja od 15% za projekte u nerazvijenim regijama ili za primjerice projekte osnovne komunalne infrastrukture. Govoreći o promjeni koju također predlaže Europska komisija, a ona se odnosi na skraćivanje apsorpcije sredstava uvođenjem modela n+2 umjesto dosadašnjeg modela n+3, predsjednik Pauk ističe da je za sve hrvatske županije nužno da se ona u sljedećoj omotnici ne skraćuje.

Djecu trebamo učiti i o budućnosti

U panelu o digitalizaciji javne uprave sudjelovale su zamjenica Istarskog župana Sandra Ćakić Kuhar te pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županije Anđelka Vuković. Sugovornici su se složili da dolazi generacija građana koji žele imati što više informacija u svojem mobitelu. Na drugoj strani to donosi i veliku uštedu za printanje dokumentacije, ali i omogućava bolju efikasnost uprave.

Zaključeno je da e-demokracija obuhvaća puno više od samog servisa za građane. Zapravo možemo reći da postoji paralelni digitalni vijest u kojem se uz različite e-građanin servise razvija i industrija 4.0, umjetna inteligencija, pametni prijevoz i inteligentne regije i gradovi. Sve to treba objediniti kako bi stvorili modernu i konkurentnu Europu.

Ipak, promjenama se mora hitno prilagoditi i obrazovanje. Umjesto da djecu učimo o povijesti treba ih učiti i o budućnosti i onome što ona donosi njima i cijelom okružju. U tom kontekstu zamjenica Ćakić Kuhar prezentirala je kako Istarska županija vidi modernu administraciju u 21. stoljeću, dok je pročelnica Vuković predstavila projekt elektroničkog upravljanja administrativnim procesima u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Digitalizacija javne uprave, složili su se svi govornici, puno je širi i važniji pojam nego što se smatralo do sada. Zato je bitno da se uči od drugih te razvijaju usluge koje su u potpunosti prilagođene zahtjevima građana u potpuno digitaliziranom okružju.

Javno-privatno partnerstvo u regionalnoj samoupravi

Zamjenik župana Varaždinske županije Tomislav Paljak uvodno je na panelu o javno-privatnom partnerstvu prezentirao primjere takvih projekata u toj županiji. Istaknuo je da je vrijednost EU  projekata preko 106 milijuna eura (što izvršenih, što u provedbi, što u pripremi). Radi se o projektima energetske obnove, izgradnje, ako i školske prehrane za učenike slabijeg imovinskog statusa.

„JPP se ne može usporediti s drugim modelima financiranja, ali u trenutku kad postoji potreba za investiranjem u javni sektor te imate želju i potrebu, a nemate financijskih sredstava JPP postaje prihvatljiv model. Koprivničko-križevačka županija je ovaj model koristila isključivo u segmentu obrazovanja, a valja podsjetiti da 2006. godine kad smo krenuli u realizaciju gradnje koprivničke Gimnazije, Hrvatska nije bila članica EU i nismo mogli koristiti europska sredstva“, naglasio je župan Darko Koren tijekom rasprave.

Sutrašnji nastavak Foruma donosi rasprave o inovacijama u gospodarstvu.

Nema komentara

Komentiraj